Visit Trogir

Službena stranica Turističke zajednice grada Trogira

Tourist Board Trogir © 2017 All Rights Reserved/Denise Barada

Tourist Board Trogir © 2017 All Rights Reserved/Denise Barada

Botanički vrt  Garagnin Fanfogna je postao zaštićena baština u 1962. godini zbog svoje ljepote i raznolikosti te kompozicije biljaka; prepun je vrijednih, raznih i egzotičnih primjera biljaka i stabala.

Nekoć je bio privatan vrt aristokratske obitelji u kojem se nalazila nekolicina kamenih spomenika.

Vrt je u svom punom cvatu tijekom proljeća kada mijenja boju od dna sa najsvjetlijom zelenom bojom trave, prema najtamnijoj zelenoj u krošnji drveća.

Jedno je od najvrednijih  prirodnih blaga Trogira.

JESTE LI ZELENI?

Biciklističke i pješačke staze otoka Čiova su duge cca. 70km i protežu se od sjevero-istoka prema jugo-istoku otoka. Dok šetate ili vozite imate priliku vidjeti otvoreno more prema srednjedalmatinskim otocima, te ovisno gdje ste možete vidjeti Šoltu, Vis, Hvar i Brač. Tu su neke od najstarijih maslina, a otok se još i za vrijeme Grka koristio za uzgoj maslina i vonove loze.

Rano ljetno jutro, čisto nebo, svjež zrak i šetate kroz polja maslina ili drugog mediteranskog bilja na otoku Čiovu.... Možda ste odložili svoju biciklu da bi napravili „selfie“ sa otocima Šoltom i Visom u pozadini...? Možda je vaša boja zelena?

U 16.-om stoljeću svećenici iz Poljica su došli na ovaj napušteni dio otoka Čiova  sagraditi hram (crkvu) Majci Božjoj.  Crkva čuva unikatnu i jako vrijednu sliku Majke Božje sa djetetom koja je naslikana na otoku Kreti. Na ulazu stoji natpis na latinskom (u prijevodu) ‘’Svećenik Juraj Stoidražić je došao u ovu pustinju i sagradio hram u čast bezgrešnog začeća Majke Božje’’.

Crkva je danas napuštena i nalazi se na jugo-istočnom dijelu otoka pod klisurom iznad mora. Četiri puta godišnje hodočašće uz koje se služi sveta misa. Odavde možete vidjeti otoke Hvar, Brač i Šoltu, a tu je i najbolje mjesto za uživati u zalasku sunca.

Pećina je arheološko nalazište u zaleđini Trogira. Otkriveni su ostaci iz musterijenske kulture i životinjski ostaci koji potječu još od doba srednjeg paleolitika iz perioda prije 40000 – 45000 god.pr.kr. Ovo je prvo je sustavno iskapano i kronometrijski datirano nalazište musterijenske kulture u Dalmaciji, važno za proučavanje života i prilagodbe neandertalaca na istočnom jadranskom prostoru.

Ako vam malo hodanja ne smeta, Jurina pećina je definitivno pogodak za dnevni izlet. Pruža vam se prilika stajati na tlu na kojemu je dokumentiran život od prije 45000 god.pr.kr., uzbudljivo!